Orden junaka socijalističkog rada

1. Uvod

Orden junaka socijalističkog rada utemeljen je zakonom 1. 12. 1948. godine, kao „...visoko državno priznanje pojedincima, kolektivima, poduzećima i ustanovama koji pokažu izvanredne rezultate i time steknu zasluge u privrednoj, društvenoj, državnoj, naučnoj i kulturnoj djelatnosti od općeg značaja za izgradnju socijalizma i za jačanje moći i ugleda FNRJ.“

Orden junaka socijalističkog rada Zakonom o odlikovanjima (14, 11. 1955.) svrstan je u odlikovanja za građanske zasluge, kao drugi u rangu, iza Ordena Jugoslavenske velike zvijezde a ispred Ordena narodnog oslobođenja. Prema ovom zakonu Orden junaka socijalističkog rada dodjeljivao se „ ...pojedincima, vojnim jedinicama, ustanovama i privrednim i društvenim organizacijama koji izvrše izvanredne radne podvige ili pokažu druge izvanredne rezultate i time steknu osobite zasluge u oblasti privrednog, društvenog, naučnog i kulturnog razvitka zemlje.“

Zakoni o izmjenama i dopunama Zakona o odlikovanjima (2. 7. 1960., 2. 3. 1961. i 7. 4. 1964.), Zakon o odlikovanjima (20. 4. 1964.), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odlikovanjima (29. 12. 1970.) i Zakon o dopuni Zakona o odlikovanjima (1. 3. 1972.) ne donose nikakve izmjene o Ordenu junaka socijalističkog rada, ni o njegovoj namjeni, ni o rangu u odnosu na ostale ordene.

Zakon o odlikovanjima SFRJ (13. 7. 1973.) u članu 8. zadržava ovaj orden na istom mjestu u rangu ordena.

No u točki 4. člana 10. ovog zakona kaže se: „...orden junaka socijalističkog rada dodjeljuje se pojedincima, organizacijama udruženog rada, drugim organizacijama i jedinicama oružanih snaga SFRJ koji izvrše izvanredne radne podvige ili pokažu druge izvanredne rezultate, i time steknu osobite zasluge za izgradnju samoupravnog socijalističkog društva, kao i za privredni, naučni i kulturni razvitak zemlje.“

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odlikovanjima SFRJ (24. 12. 1976.) mijenja odredbu člana 10. zakona iz 1973. godine: „...jedinicama oružanih snaga SFRJ“ zamjenjuje se riječima „vojnim jedinicama, odnosno vojnim ustanovama“, a riječi „učine izvanredne radne podvige ili pokažu druge izvanredne rezultate, i time steknu osobite zasluge za izgradnju samoupravnog socijalističkog društva, te za privredni, znanstveni i kulturni razvitak zemlje“ zamjenjuju se riječima „svojim izvanrednim radnim podvizima ili dugogodišnjim priznatim radom steknu izvanredne zasluge za društveni, privredni, znanstveni i kulturni razvitak Jugoslavije, odnosno za izgradnju socijalističkog samoupravnog društva“.

Poslije 1976. godine izmjena ili dopuna nije bilo.


2. Opis ordena

Savezno izvršno vijeće FNRJ propisalo je 7. 11. 1957. godine Statute ordena i medalja FNRJ, a u glavi IV. propisan je i Statut Ordena junaka socijalističkog rada.

Predsjednik Republike SFRJ, drug Josip Broz Tito, donio je 20. 12. 1973. godine Statute ordena i medalja SFRJ, pa također u glavi IV. i Statut Ordena junaka socijalističkog rada, koji je na snazi i danas.

Tekstovi oba statuta identični su i nisu predvidjeli nikakve izmjene.
Orden junaka socijalističkog rada ima oblik petokrake zlatne zvijezde između
čijih krakova se nalazi pet ženskih polufigura u narodnoj nošnji iz raznih krajeva Jugoslavije.

Ženske figure raširenih rusku drže lovorov vijenac ispleten u obliku petokrake zvijezde na kojem se između krakova nalazi po jedan rubin ovalnog oblika dužine 7,5 mm.

U sredini ordena nalazi se kanelirana petokraka zvijezda od srebra na kojoj se u centralnom dijelu nalazi medaljon kružnog oblika s reljefom od patiniranog srebra promjera 22 mm, sa zlatnim okvirom širokim 3 mm.

Okvir medaljona ukrašen je s 38 rubina. Reljef na medaljonu prikazuje apoteozu rada - žensku figuru kako drži u desnoj ruci lepršavu zastavu, a u pozadini se vide konture industrijskih objekata.

Vrpca je ordena od crvene rebraste svile široke 36 mm, sa zlatnom uspravnom prugom u sredini širokom 7 mm.

Orden junaka socijalističkog rada nosi se na lijevoj strani grudi.

Orden junaka socijalističkog rada kreirao je umjetnik-graver Teodor Krivak iz Zagreba a izrađuje se u Industrijskoj kovnici „Orešković Marko“ u Zagrebu.

Ordenski znak

Minijatura i zamjenica

Diploma


3. Privilegije i broj odlikovanih

Orden junaka socijalističkog rada prema Zakonu iz 1948. godine obvezno je Prezidijum Narodne skupštine FNRJ dodjeljivao kolektivu koji je dobio počasno zvanje kolektiva-prvaka socijalističkog rada FNRJ i zadruzi koja dobije počasno zvanje zadruge-prvaka socijalističkog rada FNRJ.

Danas odlikovani ovim ordenom dobivaju i počasno zvanje „junaka socijalističkog rada“.

Odlikovani ovim ordenom osim počasnog zvanja ne dobivaju posebne povlastice.

Za neovlašteno nošenje ordena može se izreći novčana kazna od 500 do 5000 dinara ili kazna zatvora do 30 dana.

Oduzimanje ordena, kao pravna posljedica osude, nastupa ako je odlikovana osoba pravomoćnom sudskom presudom osuđena na bezuvjetnu kaznu zatvora ili težu kaznu za krivična djela: protiv osnova socijalističkog samoupravnog društvenog uređenja i sigurnosti SFRJ, protiv čovječnosti i međunarodnog prava, protiv ugleda SFRJ, te za krivična djela protiv oružanih snaga SFRJ za koja se kažnjava samo ako su izvršena za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti, kao i za slučaj ako je odlikovana osoba pravomoćnom sudskom presudom osuđena za neko drugo krivično djelo, izvršeno umišljajem na bezuvjetnu kaznu zatvora više od tri godine ili težu kaznu. No organ nadležan za davanje pomilovanja može odlučiti da ne nastupi pravna posljedica oduzimanja odlikovanja, iako su nastupile ove okolnosti. Osoba odlikovana, ovim ordenom, kao i drugim odlikovanjima SFRJ, koja je pravomoćnom sudskom presudom osuđena na bezuvjetnu kaznu zatvora ili težu kaznu, a ta kazna ne povlači posljedicu oduzimanja ordena, ovaj orden kao ni ostala naša odlikovanja ne može nositi za vrijeme izdržavanja kazne.

Ista osoba, odnosno pravna osoba ili vojna jedinica, odnosno ustanova, mogu biti odlikovane ovim ordenom i više puta.
Kao i ostala odlikovanja SFRJ i ovaj orden svojim ukazom podjeljuje Predsjednik Republike na prijedlog Komisije za odlikovanja.

Orden junaka socijalističkog rada do danas je podijeljen 70 puta:

1948. -
1949. 1 odlikovan
1950. 2 odlikovana
1951. -
1952. -
1953. 2 odlikovana
1954. 2 odlikovana
1955. 3 odlikovana
1956. 1 odlikovan
1957. 2 odlikovana
1958. -
1959. 3 odlikovana
1960. 3 odlikovana
1961. 10 odlikovanih
1962. 1 odlikovan
1963. 3 odlikovana
1964. -
1965. 1 odlikovan
1966. -
1967. -
1968. 2 odlikovana
1969. - 1973. 17 odlikovanih
1974. 5 odlikovanih
1975. 4 odlikovana
1976. 5 odlikovanih
1977. 2 odlikovana
do 31.V.1978. 1 odlikovan

...a pored ostalih ovim ordenom odlikovani su drug Tito, Lidija Šentjurc, Milentije Popović, Kosta Nađ, Jovan Beljanski, Jakov Blažević, Ivo Andrić, Vicko Krstulović, Đoko Pajković, Sergej Kraigher, Isa Jovanović, Dušan Petrović-Šane, Vlado Janić-Capo, Šefket Maglajić, Andrija Mugoša, Krsto Popivoda, Vidoe Smilevski, Fadilj Hodža, Džemal Bijedić, Josip Cazi, Slavko Komar, a godine 1973, 11. srpnja grad Skopje.

Na kraju možemo napomenuti da je Orden junaka socijalističkog rada odlikovanje vrlo visokog ranga i da se dodjeljuje za zaista izuzetne zasluge, o čemu svjedoči i to da je u 20 godina od dana utemeljenja podijeljen samo 70 puta.


Literatura

1. Zakon o ordenu „JUNAKA SOCIJALISTIČKOG RADA“, Službeni list FNRJ, 106/48.
2. Zakon o odlikovanjima FNRJ, Službeni list FNRJ, 55/55.
3. Statuti ordena i medalja na osnovu člana 14. Zakona o odlikovanjima, Službeni list FNRJ, 47/57.
4. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odlikovanjima, Službeni list FNRJ, 27/60.
5. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odlikovanjima, Službeni list FNRJ, 10/61.
6. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odlikovanjima, Službeni list SFRJ, 16/64.
7. Zakon o odlikovanjima, Službeni list SFRJ, 16/64.
8. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odlikovanjima, Službeni list SFRJ, 60/70.
9. Zakon o odlikovanjima SFRJ, Službeni list SFRJ, 40/73.
10. Statuti ordena i medalja SFRJ, Službeni list SFRJ. 71/73.
11. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odlikovanjima SFRJ, Službeni list SFRJ 58/76.
12. Pismo Kancelarije ordena, 10-450/69 od 26. 5. 1969.
13. „ODLIKOVANJA“, Jugoslovenski pregled, 1974., Beograd, Milorad Erceg, šef Kancelarije ordena Predsjedništva SFRJ.


Summary: The Order of Hero of Socialistic Work

Founded in 1948 as decoration for persons or organisations distinguished in social, governmental, scientific and cultural activities important in building up socialism and strenghtening the prestige of SFRJ. According to the law of 1955 the order was aligned to decorations for civil merits as the second in ranik after the Yugoslav Great Star. By the provisions of the law of 1973 members of military forces could be decorated for civil merits by this order.

Autor: Branko Beštak
Izvor: Numizmatika, spomen izdanje 1928-1978, HND, Zagreb, 1978.
Slike: Sammler.ru

Otkup odlikovanja, ordena, medalja, vojnih oznaka

Otkup odlikovanja, otkup ordena i medalja, otkup vojnih oznaka - isplata odmah!

Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr

Novčanice gradova u Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca

U mjesecima neposredno nakon formiranja nove države, Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, između ostalih, postavilo se i pitanje stvaranja jedinstvenog monetarnog tržišta.

Praktično je to bio i jedan od prvih koraka ka uspostavljanju mehanizama jedinstvene države. Budući daje na tlu novonastalog Kraljevstva zatečena situacija sa mnoštvom valuta koje su se nalazile u opticaju (novac Austrougarske i više okupacijskih valuta) to se planski i hitno pristupilo njihovoj zamjeni. Tom prilikom se štampaju i novčanice sa jedinstvenim označavanjem vrjednosti u dvije valute (dinarima i krunama) a formirani su i fiksni kursevi za zamjenu. Sitni apoeni od 5, 10 i 25 para kovani su kako zbog nedostatka sitnog novca, tako i zbog zarade države i oni ulaze u opticaj Zakonom od 11. XII 1920. godine. Nedostatak sitnog novca može se sagledati i u tome da su na teritoriji Kraljevstva zatečeni srpski, crnogorski i austro-ugarski novac ostali u opticaju do 1932. godine, i to u odnosu 1:1 prema apoenima nove države(1).

U takvoj situaciji, neposredno nakon proglašenja Kraljevstva, iskrsla je potreba za većom količinom sitnih apoena koji bi podmirili potrebe svakodnevnog, maloprodajnog prometa. Ta potreba je naročito morala biti izražena u gradskim sredinama, gdje brojno stanovništvo nije moglo svakodnevne potrebe namirivati sopstvenom proizvodnjom, jer su cjene manjih količina poljoprivrednih proizvoda bile izražavane upravo u parama. Na nedostatak sitnog novca kao direktan razlog za štampanje gradskih nonvčanica ukazuje i natpis na doznaci Općine Split: što je ispušta upraviteljstvo općine grada Splita u nedostatku sitna novca na temelju odobrenja zaključka općinskog vijeća (vidjeti priloženu sliku Kat. 7 i 8).


  Slika 1.

Već 1919. godine pojedini gradovi počinju da izdaju sopstveni papirni novac sitnijih nominala, praktično neku vrstu bonova (najranije Osijek 10. lipnja 1919. godine a najkasnije Beograd, lipanj 1920. godine). Ovom prilikom ukazujemo na novčanice gradova koje se nalaze u Muzeju grada Beograda, u Legatu Đorđa Novakovića(2).

Skrenuli bismo pažnju i na nekoliko za njih vezanih detalja:

Apoeni iz Novog Sada su očigledno samo predložak (možda tek jedan od) za izradu. Na zadnjoj strani nalazi se pečat radionice u kojoj su predlošci izrađeni (ćirilicom): Umetnički zavod i / litografija / D.K. Todorović / Novi Sad / Lazareva ulica 14 (Kat. 19 i 20).

Vrjedno je obratiti pažnju na "titule" gradova, gdje gradovi iz bivše Austrougarske ističu titule u njoj stječene (npr. Glavni slobodni kraljevski grad Zagreb) dok je glavni grad Kraljevstva SHS označen sa Opština beogradska.

Na novčanicama nekih gradova piše da se zamjenjuju u zakonitoj krunskoj vrednosti. Budući da su zatečeni metalni apoeni austrougarske imali odnos 1:1 sa srpskim parama, a krune su zamjenjivane u odnosu 4:1 u korist dinara, nejasno je koja je bila realna vrijednost ovih gradskih apoena.

Na novčanicama nekih gradova jasno je naznačeno da samo na tom teritoriju i mogu biti korištene. Na primjeru Osijeka se može videti da su apoeni iste vrednosti (Kat. 2 i 3 od 20 filira) izdavani barem u dva navrata, jer je važnost jednoga od 10. VI do 10. VIII, a drugoga od 1. VII do 31. XII 1919. godine. Interesantno je da se njihovi periodi važnosti preklapaju.

 

Slika 2.

 U kataloškom djelu novčanice su date kronološki, po vremenu kada su izdavane.

Općina slobodnog i kraljevskog grada Osijeka

10 filira (Lb. LDjN 175)
Dim. 40 x 58 mm. Crna slova na zelenoj osnovi, naličje prazno.

20 filira (Lb. LDjN 174)
Dim. 63 x 90 mm. Crna slova na crvenkastoj osnovi, naličje prazno.

20 filira (Lb. LDjN 173)
Dim. 66 x 89 mm. Crna slova na svjetlo smeđoj osnovi, naličje prazno.

Slobodni i kraljevski glavni grad Zagreb

10 filira (Lb. LDjN 176)
Dim. 45 x 70 mm. Smeđa slova na plavoj osnovi.

20 filira (Lb. LDjN 178)
Dim. 45 x 70 mm. Zelena slova na crvenoj osnovi.

50 filira (Lb. LDjN 179)
Dim. 45 x 70 mm. Plava slova na zelenoj osnovi.

Općina grada Split

10 krunskih helera (Lb. LDjN 183)
Dim. 40 x 68 mm. Lice: svjetlosmeđe sa suhim žigom; naličje je crna slova na maslinastozelenoj osnovi.

20 krunskih helera (Lb. LDjN 184) Dim. 40 x 70 mm. Lice: plavo sa suhim žigom; naličje crna slova na maslinastozelenoj osnovi.

Opština glavnog grada Sarajeva

10 helera (Lb. LDjN 148)
Dim. 55 x 75 mm. Crna slova na svjetlosmeđoj osnovi. Lice ćirilični natpis; naličje: latinični.

20 helera (Lb. LDjN 150)
Dim. 53 x 74 mm. Crna slova na svetloplavoj osnovi. Lice: ćirilični natpis; naličje: latinični.

50 helera (Lb. LDjN 153)
Dim. 68 x 87 mm. Crna slova na svjetlocrvenoj osnovi. Lice ćirilični natpis; naličje: latinični.

Deželno glavno mesto Ljubljana

20 vinarjev (Lb. LDjN 185)
Dim. 44 x 72 mm. Lice: smeđe na sivoj osnovi; naličje tamnozeleno.

Mestna občina Maribor

10 vinarjev (Lb. LDjN 186, 187) Dim. 43 x 75 mm. Crna slova na zelenoj osnovi. Slobodni i kraljevski grad Karlovac

10 filira (Lb. LDjN 180) Dim. 45 x 72 mm; braon na bež osnovi.

20 filira (Lb. LDjN 181)
Dim. 44 x 67 mm; zelena na svjetlozelenoj osnovi.

50 filira (Lb. LDjN 182)
Dim. 44 x 69 mm; bordo na svjetlocrvenoj osnovi.

Opština Beogradska

10 para (Lb. LDjN 172) Dim. 46 h 79 mm; plava.

20 para (Lb. LDjN 171) Dim. 48 x 79 mm; svjetlosmeđa.

Opština grada Novog Sada

10 filira (Lb. LDjN 154)
Dim. 80 x 99 mm. Na prednjoj strani je litografski otisak crne boje sa predstavama lica i naličja. Na poleđini je plavi pečat radionice u kojoj je izrađena.

20 filira (Lb. LDjN 155)
Dim. 80 x 98 mm. Na prednjoj strani je litografski otisak crne boje sa predstavama lica i naličja. Na poleđini je plavi pečat radionice u kojoj je izrađena.

Slika 3.

Bilješke

(1) O cirkulaciji i početku kovanja sitnog novca u Kraljevstvu SHS: Jovan Hadži-Pešić, Novac Kraljevine Jugoslavije 1918-1941, Beograd 1995, 33-37 i 63-67.
(2) Više o ovome legatu: V. Kandić, Papirni novac iz zbirke Đorđa Novakovića, godišnjak grada Beograda 47/48, Beograd 2003, 153-161.

Autor: Adam Crnobrnja
Izvor: dinar, br. 27, SND, Beograd, 2006.

Otkup novčanica, otkup papirnog novca

Otkup novčanica, Otkup papirnog novca - isplata odmah!

Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr