24 milijuna kuna za kinesku novčanicu s greškom

Jedan stanovnik kineskog grada Wuhu je doživio šok kada je otkrio da ga jedno slučajno otkriće može učiniti milijunašem. Naime, sretnik je došao u posjed naizgled obične optjecajne novčanice od 100 yuana iz 1999. kakvih u optjecaju kola na milijune, ali s jednom razlikom - portret Mao Ce Tunga na novčanici je okrenut naopako.

Vlasnik ove jedinstvene novčanice je došao do nje kada je čekao u redu u banci prije osam godina. Stariji čovjek koji je stajao ispred njega je držao navedenu novčanicu s namjerom da je zamjeni. Budući da mu se novčanica činila zanimljiva, ponudio je starcu da mu tu "defektnu" novčanicu zamjeni s ispravnom novčanicom od 100 yuana, na što je starac pristao.

Prije nekih mjesec dana, vlasnik novčanice se počeo malo više raspitivati o ovoj novčanici s greškom. Odmah je dobio veliki broj ponuda za otkup, a jedna šangajska aukcijska kuća mu je ponudila čak 24 milijuna kuna, što je rekordna cijena za jednu ovakvu grešku. 

Naime, sustav kontrole u tiskarama novca je toliko strog, tako da su mogućnosti da se ovakva novčanica pojavi u optjecaju izuzetno male. Međutim, ponekad se dogode ovakvi slučajevi koji obične ljude učine bogatašima preko noći.

Kina u nekoliko zadnjih godina bilježi veliki porast potražnje za kolekcionarskim predmetima kao rezultat porasta standarda i "viška" novca koji se može sada trošiti i na hobije. Veliki broj novopečenih bogataša ima sve više mogućnosti da kupuje skupi numizmatički materijal, tako da ovako visoka ponuda ne čudi. Slične greške na novčanicama iz ostatka svijeta teško da se mogu približiti ovako visokim ponudama.

Prijevod i obrada teksta: Zlatko Viščević
Izvor: Banknoter.com
Slike: Banknote.ws

Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja i značaka
Otkup svih vrsta novčanica u cijeloj Hrvatskoj - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr

Novi srebrnjaci i zlatnici povodom 200. obljetnice rođenja Josipa Jurja Strossmayera

Hrvatska narodna banka izdala je zlatni i srebrni kovani novac u povodu obilježavanja 200. obljetnice rođenja Josipa Jurja Strossmayera (1815. – 2015.), znamenitoga đakovačkog biskupa i mecene, utemeljitelja središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija, koji je osobito poznat po promicanju kulture i radu u području kulture.

Prigodni zlatni kovani novac izdaje se u apoenu od 20 kuna, u količini ne većoj od 2.000 komada i u ukupnoj svoti ne većoj od 40.000,00 kuna.

Prigodni srebrni kovani novac izdaje se u apoenu od 200 kuna, u količini ne većoj od 2.000 komada i u ukupnoj svoti ne većoj od 400.000,00 kuna.

Prigodni zlatni i srebrni kovani novac pušten je u prodaju 23. lipnja 2015.

Zlatnik od 20 kuna

 

Prigodni zlatni kovani novac je izrađen od zlata stupnja čistoće 999,9 u specijalnoj tehnici kovanja kojom se postiže kakvoća polirane ploče, s visokosjajnim ravnim površinama i matiranim reljefnim detaljima, prigodnih motiva. Zlatni kovani novac ima masu od 1,244 grama i promjer od 14 milimetara.

Prigodni zlatni kovani novac od 20 kuna s lica izgleda ovako: u središnjem dijelu prikaz je portreta Josipa Jurja Strossmayera. Kružno uz rub ispisan je natpis "JOSIP JURAJ STROSSMAYER" i godine "1815. – 2015."

Prigodni zlatni kovani novac od 20 kuna s naličja izgleda ovako: u središnjem dijelu prikaz je zgrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti omeđen natpisom "REPUBLIKA HRVATSKA". Natpis je ispisan polukružno uz gornji rub kovanog novca s prikazom grba Republike Hrvatske u središnjem dijelu natpisa. Ispod prikaza zgrade, u dva retka, ispisana je oznaka nominalne vrijednosti "20" i naziv novčane jedinice "KUNA".

Obod prigodnoga zlatnoga kovanog novca od 20 kuna je gladak.

Autor idejnoga i likovnog rješenja za zlatni kovani novac od 20 kuna je Stjepan Divković, akademski kipar.

Srebrnjak od 200 kuna

 

Prigodni srebrni kovani novac je izrađen od srebra stupnja čistoće 925/000, u specijalnoj tehnici kovanja kojom se postiže kakvoća polirane ploče, s visokosjajnim ravnim površinama i matiranim reljefnim detaljima, prigodnih motiva. Srebrni kovani novac od 200 kuna ima masu od 33,63 grama i promjer od 40 milimetara.

Prigodni srebrni kovani novac od 200 kuna s lica izgleda ovako: u središnjem dijelu prikaz je poprsja Josipa Jurja Strossmayera. Kružno uz rub ispisan je natpis i godine "JOSIP JURAJ STROSSMAYER 1815. – 2015."

Prigodni srebrni kovani novac od 200 kuna s naličja izgleda ovako: u središnjem dijelu prikaz je katedrale Sv. Petra u Đakovu iznad koje je, kružno uz rub kovanog novca, ispisan natpis "REPUBLIKA HRVATSKA" s prikazom grba Republike Hrvatske u središnjem dijelu natpisa. Ispod prikaza katedrale, kružno uz rub, ispisana je u jednom retku oznaka nominalne vrijednosti "200" i naziv novčane jedinice "KUNA".

Obod prigodnoga srebrnoga kovanog novca od 200 kuna je gladak.

Autor idejnoga i likovnog rješenja za zlatni kovani novac od 200 kuna je Matej Pašalić, akademski kipar.

Izvori: Hrvatska narodna banka, Narodne novine

Rasprava na forumu Hrvatska numizmatika.

Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja i značaka
Otkup kovanica u cijeloj Hrvatskoj - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr

Odlikovanja u svijetu

Odlikovanja, vidljivi znak priznanja za rad, djela ili podvige, izvršene u miru ili ratu, koja, po ocjeni dodjeljivača, zaslužuju javno priznanje i isticanje. Odlikovanja imaju, za razliku od nagrada, prvenstveno moralni značaj, ali u mnogim zemljama nosioci nekih visokih odlikovanja dobivaju i određene privilegije. Svojim simboličnim nazivima, izborom i namjenom, odlikovanja nedvosmisleno odražavaju socijalno-klasni interes onoga tko ih ustanovljuje i dodijeljuje. To potvrđuju i mnogi primjeri djelomičnih izmjena ili potpunog ukidanja starih i ustanovljenja novih odlikovanja u više zemalja i država Evrope i svijeta koje su u svom historijskom razvitku doživljavale manje ili veće društvene promjene ili revolucije. Postoje, uglavnom, dva oblika odlikovanja: medalje (pr. tal. medaglia) i ordeni (pr. lat. ordo: red). Medalje vuku svoje porijeklo još iz antičkog doba, a slične su raznim metalnim ukrasnim predmetima. U rimskoj vojsci takvi nagradni predmeti nazivani su phalerae i bili su dodjeljivani hrabrim i zaslužnim vojnicima. U većini država medalje su odlikovanja, po pravilu, niža po rangu od ordena. Imaju najčešće kružni ili elipsasti oblik, a izrađene su od raznih metalnih legura, katkad i od srebra i zlata, a dosta često su samo posrebrene ili pozlaćene. Nose se obješene na trakama koje se pričvršćuju na grudi.

Ordeni se uvode krajem srednjeg vijeka. Njihov nastanak i naziv u neposrednoj je vezi sa postojanjem raznih viteških i religioznih redova u zemljama zap. Evrope. Pripadnici tih redova imali su pravo da pod određenim uvjetima nose posebne oznake (na odjelu, plaštu, oklopu i si.) i nazivali su se prema nazivima tih oznaka. Za razliku od medalja, ordeni su u većini zemalja brojniji, raznolikiji i kitnjastiji. Oni se također izrađuju od kovina (metala), najčešće plemenitih (srebra i zlata), a mogu biti ukrašeni i dragim kamenjem. Sastoje se iz jednog ili više dijelova. Nose se najčešće na grudima, ali i na lentama (širokim svilenim vrpcama, prebačenim najčešće preko desnog ramena ka lijevom boku) i na ogrlicama ili vrpcama ispod vrata na sredini grudi. Originalna odlikovanja nose se na svečanoj odjeći i u posebno svečanim prilikama. Umjesto njih, u drugim prilikama, mogu se nositi manji, praktičniji znaci koji ih simbolično zamjenjuju. To su: vrpce (lentice), rozete ili minijaturni znaci odlikovanja.

Do XVII st. odlikovanja su vladari dodjeljivali visokom plemstvu. Međutim, u XVIII St., a naročito poslije Francuske revolucije institucija odlikovanja se sve više demokratizira pa se dodjeljivanje odlikovanja sve više počinje uvjetovati stvarnim zaslugama i djelima. Osim podjele odlikovanja na ordene i medalje, u propisima mnogih zemalja postoje podjele na vojna i civilna, na mirnodopska i ratna, kao i na ona koja su namijenjena za domaće ili za strane državljane. Postoje i tzv. "mješovita" odlikovanja koja se mogu dodjeljivati za razne vrste zasluga i domaćima i strancima, kako u miru tako i u ratu. Gotovo u svim državama u kojima postoje odlikovanja, neki ordeni su ustanovljeni u dva ili više stupnjeva (redova). U Evropi se dosta često javljaju ordeni sa pet stupnjeva, a Japan ima ordena sa osam stupnjeva. U nekim državama odlikovana lica plaćaju određene takse za primljeno odlikovanje, a prilikom prijema ordena višeg stupnja vraćaju orden nižeg stupnja. Nije rijetka praksa da su, poslije smrti odlikovane osobe, članovi njegove porodice dužni vratiti negdje sva, a negdje samo određena odlikovanja.

Slika: 1. Orden slona (Danska), 2. Križ Legije časti (Francuska), 3. Indijski dragulj (Indija), 4. Orden krizanteme (Japan), 5. Orden Malteškog viteškog reda. 6. Orden podvezice (Velika Britanija), 7. Orden Lenjina (SSSR), 8. Orden pobjede (SSSR), 9. Orden Legije zaslužnih (SAD), 10. Orden Njemačkog viteškog reda, 11. Orden lava (Nizozemska), 12. Orden za vojničke vrline (Poljska).

 

U većini stranih država postoji više ili manje razvijena institucija odlikovanja. Među njima najveći je broj onih koje imaju odlikovanja i za vojne i za civilne zasluge, kao i za domaće i za strane državljane. Medu najpoznatijim odlikovanjima u stranim zemljama jesu: u Francuskoj — Orden Legije časti (ustanovljen 1802, koji ima 5 redova, a može se dodjeljivati i strancima) i Nacionalni orden zasluga, također sa 5 redova; u Velikoj Britaniji — Orden podvezice (ustanovljen 1348, dodjeljuje se samo uskom krugu visokih zaslužnih ličnosti, prije isključivo visokom plemstvu); svi znaci ovog Ordena moraju se vratiti poslije smrti osobe koja je njime odlikovana; u Danskoj — najviše i najstarije odlikovanje je Orden slona (ustanovljen 1464. i namijenjen za najviše i najzaslužnije domaće i strane ličnosti); u Švedskoj — Orden Serafima (najviše i jedno od najstarijih odlikovanja — iz 1748); u Sovjetskom Savezu — najpoznatija odlikovanja jesu: Orden crvene zastave (ustanovljen 1918), Orden Lenjina (ustanovljen 1930), Medalja "zlatna zvijezda", namijenjena nosiocima počasnog zvanja "Heroj Sovjetskog Saveza", Medalja "srp i čekić" (ustanovljena 1940), za nosioce počasnog zvanja "Heroj socijalističkog rada", Orden pobjede (ustanovljen 1943) itd. Sva ova odlikovanja mogu se dodijeliti i stranim državljanima i imaju samo po jedan red; u Poljskoj — Orden preporoda Poljske (ustanovljen 1921, obnovljen 1944), Orden Grunaldovog križa (ustanovljen 1944), a najstarije odlikovanje je Orden za vojne zasluge (ustanovljen 1792, obnovljen 1919. i 1944); u SAD — postoje odlikovanja samo za vojne zasluge; najpoznatije je Medalja časti, ustanovljena 1861. za mornaricu, a 1862. i za kopnenu vojsku; u Japanu — najviše odlikovanje je Najviši orden krizanteme, a Orden izlazećeg sunca, Orden svete riznice i još neki imaju po 8 redova; u Egiptu — najpoznatiji je Orden Nila, u Tunisu i Gvineji — Orden nezavisnosti, u Meksiku — Orden Aztečkog orla, u Boliviji Orden Andskog orla itd.

Do XVII st. odlikovanja su vladari dodjeljivali visokom plemstvu. Međutim, u XVIII St., a naročito poslije Francuske revolucije institucija odlikovanja se sve više demokratizira pa se dodjeljivanje odlikovanja sve više počinje uvjetovati stvarnim zaslugama i djelima. Osim podjele odlikovanja na ordene i medalje, u propisima mnogih zemalja postoje podjele na vojna i civilna, na mirnodopska i ratna, kao i na ona koja su namijenjena za domaće ili za strane državljane. Postoje i tzv. "mješovita" odlikovanja koja se mogu dodjeljivati za razne vrste zasluga i domaćima i strancima, kako u miru tako i u ratu. Gotovo u svim državama u kojima postoje odlikovanja, neki ordeni su ustanovljeni u dva ili više stupnjeva (redova). U Evropi se dosta često javljaju ordeni sa pet stupnjeva, a Japan ima ordena sa osam stupnjeva. U nekim državama odlikovana lica plaćaju određene takse za primljeno odlikovanje, a prilikom prijema ordena višeg stupnja vraćaju orden nižeg stupnja. Nije rijetka praksa da su, poslije smrti odlikovane osobe, članovi njegove porodice dužni vratiti negdje sva, a negdje samo određena odlikovanja.

Izvor: Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1980.

Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja i značaka
Otkup ordenja i drugih odlikovanja - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr

Ustanovljavanje ordena narodnog heroja

Prije ustanovljavanja Ordena narodnog heroja postojalo je zvanje narodnog heroja, koje je ustanovljeno u prvoj godini narodnooslobodilačkog rata (Bilten Vrhovnog štaba br. 12-13 za decembar 1941. - januar 1942. godine).

Od početka narodnooslobodilačke borbe do ustanovljenja Ordena, zvanje narodnog heroja imala su 22 pripadnika Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije. Ukazom o ustanovljenju Ordena narodnog heroja istovremeno je riješeno da svi borci, komandiri, komandanti i politički komesari koji su do tada nosili zvanje narodnog heroja dobiju Orden narodnog heroja.

Orden narodnog heroja ustanovljen je Ukazom Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije o odlikovanjima u narodnooslobodilačkoj borbi od 15. avgusta 1943. godine.

Njime se odlikuju borci i rukovodioci Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije koji su se istakli besprimjernim heroizmom u borbi protiv narodnih neprijatelja i kao takvi predstavljaju oličenje junaštva, ponosa i slave naše nove vojske, i koji su i po svojim karakternim osobinama čisti, svijetli i omiljeni u vojsci i narodu.

Do Drugog zasjedanja AVNOJ-a, 29. novembra 1943. godine, odluke o proglašenju narodnih heroja donosio je Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije na prijedlog Vrhovnog štaba. Od 1945. godine, proglašavanje narodnih heroja vršio je Prezidijum Narodne skupštine FNRJ, a od početka 1953. godine - predsjednik FNRJ.

Do danas, Ordenom narodnog heroja odlikovano je 1.322 borca i rukovodioca Narodnooslo-bodilačke vojske Jugoslavije (1.235 muškaraca i 87 žena).

Na prijedlog Vrhovnog štaba (Bilten Vrhovnog štaba br. 14-15 za februar-mart 1942. godine) CK KPJ je svojom odlukom od februara 1942. godine proglasio Petra Lekovića za prvog narodnog heroja Jugoslavije, još za njegova života.

Izvor: Herojima revolucije u ratu i miru, Zadrugar, Sarajevo, 1980.
Slika: Wikipedija

Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja i značaka
Otkup ordena narodnog heroja - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr