Irislav Dolenec

 

IZVORNI OTKOVI ILI KRIVOTVORINE OTKOVA OD JEDNOG KRIŽARA IZ 1849. GODINE ZAGREBAČKE KOVNICE?

 

Original strike or counterfeit strike of a križar minted by the Zagreb mint in 1849

 

 

 

Na aukciji H. D. Rauch br. 48. od 6-8. travnja 1992. godine pod brojem 2921 stavljen je u Beču na prodaju Jelačićev križar iz 1849. godine s oznakom Z (zagrebačka kovnica) s tim, da je kao velika rijetkost navedena naklada od 46 primjeraka!?, što ne odgovara poznatim činjenicama. U podacima o otkovu, NISU DANI PROMJER I TEŽINA.

 

Prije gore opisanog komada križara s aukcije Rauch, na aukciji D. Gorny GmbH br. 57 održanoj u Munchenu 8. i 9. listopada 1991. godine, prodavan je isti križar bez da su dani podaci o promjeru i težini, već je samo opisano da se radi o PROBNOM OTKOVU s dvostrukim kovom.

 

Oba gore spomenuta primjerka križara su identična:

 

 

U Arheološkom muzeju u Zagrebu nalaze se dva primjerka križara (inv. br. 21723, 0 26,5 mm, tež. 9,69 g i inv. br. 21724, 0 26,5 mm, tež. 9,57 g) koji se drže izvornima (originalima), te jedan galvanootisak (inv. br. 21725, 0 26,0 mm, tež. 8,70 g). U zbirci skupljača G. K. u Zagrebu (0 26,5 mm, tež. 9, 56 g) i skupljača V. S. u Rijeci nalazi se po jedan primjerak križara za koje se drži da su izvorni.

 

Sva četiri izvorna komada križara gore navedena istog su izgleda, opisa, prosječne težine i promjera. Karakteristično je za navedene otkove da SVI IMAJU OŽILJAK PREKO SLOVA KRAU U RIJEČI KRALJEVINA na reversu.

 

Na primjerku križara koji se pak nalazi kod skupljača T. W. u Zagrebu, DIO NOVCA OD OŽILJKA KOD SLOVA KRALJ PA PREMA RUBU OTKOVA NEDOSTAJE!

 

 

Av. U natpisu JEDAN između slova J i E nalazi se mala rastavna crtica – dakle J-EDAN. Na koncu riječi KRIŽAR nema točke.

 

Rv. Na koncu opisa nakon riječi DALM. vidljivo je napuknuće (ožiljak) koje se od donjeg dijela slova M. nastavlja koso desno gore prema rubu novca.

 

Mjereći promjer naslikanog križara u aukcijskom katalogu od lijevog do desnog ruba, on iznosi 26,8 mm, a promjer od donjeg do gornjeg ruba 28 mm!? Naravno da takvo mjerenje ne može biti egzaktno i ne može služiti kao uporište, ali je nedvojbeno da izaziva sumnju.

 

Kod ostalih devet do danas prodavanih primjeraka križara označenih kao izvorni, ili pak kao probni otkovi, za četiri nisu dani podaci o promjeru i težini,

 

a za ostalih pet izmjereni promjer iznosi 26,2 do 26,3 mm, a prosječna težina oko 9,40 grama (9,39-9,44 g).

 

Radi uvjeravanja da se radi o izvornim križarima, u svim aukcijskim katalo­zima se navodi literatura: Her. 1097, MzA 332 te Stempelslg. Wien 1697.1 upravo iz ove zadnje oznake proizlazi, da se u skladištu matrica (kalupa, stanci) u Beču pod brojem 1697 nalazi matrica (kalup) kojom je svojevremeno 1849. godine kovan križar, a koja je matrica 1857. godine iz zagrebačkog muzeja gdje je čuvana s ostalim alatom zagrebačke kovnice, predana državnoj kovnici u Beču.

 

Iz analize prednjih pet originalnih primjeraka proizlazi, da je matica (kalup) kojim je kovan križar, bio napuknut, odnosno da je zbog daljnjeg kovanja napuk­nutim kalupom napuknuti dio zbog opterećenja otpao ili bio odstranjen.

 

Opis ovih do sada držanih originala (izvornih) otkova križara izgleda kako slijedi:

 

Av. U sredini dolje dvije povezane grančice i ispod njih slovo Z (kovnica Zagreb). Povrh grančica godina kovanja 1849. Iznad godine natpis u dva reda JEDAN KRIŽAR«, povrh kojeg se nalazi šestokraka zvjezdica.

 

Rv. U sredini stilizirani grb Slavonije, Hrvatske i Dalmacije iznad kojeg se nalazi kruna. Naokolo natpis TROJEDNA KRALJEVINA HER VAT. SLAV. DALM. Slova KRALJ u riječi KRALJEVINA imaju brazgotinu, posljedicu napuknutog kalupa.

 

Promjer iznosi 26,5 mm, a težina od 9,56 do 9,69 g. Rub novca gladak. Kod jednoga primjerka fali dio riječi od brazgotine preko slova KRALJ u riječi KRA­LJEVINA pa do ruba otkova.

 

Različitosti ovih originalnih otkova križara od onih koji se kao originali prodaju na aukcijama su očigledne:

 

na av. - u riječi JEDAN između slova J i E nema crtice, a iza riječi KRIŽAR

nalazi se u sredini točka,

 

na rv. - preko slova KRALJ u riječi KRALJEVINA nalazi se OŽILJAK (poslje­dica napuknutog kalupa), ili - dio otkova od ožiljka kod slova KRALJ pa prema rubu novca nedostaje,

 

na rv. - otkova koji se prodaju kao izvorni (originalni) vidljiv je ožiljak ili napuknu-

će koje se od donjeg dijela slova M. kod riječi DALM. nastavlja koso gore desno prema rubu otkova, a kojeg ožiljka u do sada prodavanim izvornim otkovima kao niti kod probnih otkova NIJE BILO.

 

Težina otkova koji se prodaju kao izvorni djelomično je (kod većeg dijela otkova) NEPOZNATA, promjer također NEPOZNAT (u podacima o otkovu NEOBJAVLJENI).

 

Ivan Rengjeo je u svojem opisu novaca i medalja bana Jelačića, Sarajevo, 1931., opisao izgled jednog križara. On navodi, da promjer križara iznosi 24 mm, težina 8,75 g, te da je rub izbrazdan. Takav je primjerak imao prof. Rengjeo u svojoj zbirci, no kasnije je pomnim pregledom ustanovljeno, da se radi o galvano-imitaciji. Ljubić je bio objavio crtež križara kojemu na rv. na slovu E u riječi HERVAT. nema kosog akcenta, kao što se u ilirsko doba pisalo muklo E ispred R. No to može biti i pogreška crtača.

Rengjeo prikazuje i sliku križara, na kojem je vidljiva crtica između slova J i E u riječi J-EDAN, te iza riječi KRIŽAR nema točke. I sam Rengjeo u svom djelu kaže, da bi na temelju sačuvanih matrica (kalupa) u Beču trebalo odrediti kako uistinu izgleda izvorni (originalni) križar.

 

U vrijeme kada se križar kovao događalo se ovo:

 

Zbog pomanjkanja sitnog novca u revolucionarnoj godini 1848. hrvatsko Bansko vijeće je odlučilo, da se za potrebe u Hrvatskoj kuju srebreni i bakreni sitni novci. Odlukom od 1. XII. 1848. godine pod br. 2649 zaključeno je, da se za potrebe kovanja novca nabavi mašina s potrebnim priborom (alatom) za trošak Hrv. slav. zemaljske glavne blagajne. Sve potrebne rekvizite za kovnicu izradio je Daniel Schultz, mehaničar iz Karlovca, za svotu od 638 forinti i 55 novčića. Kalupe je gravirao Bečanin Bernsee. Kovnica je uređena u zgradi nekadašnjeg "Casina", kasnijeg Prirodoslovnog muzeja. Kovnicom je upravljao Bernhardt Schultz iz Kar­lovca, a pomagači su mu bili brat Daniel i Jakov pl. Pogorelec. U kovnici je kovan pravi novac od srebra - cvancika s carskim natpisom i bakreni križari. Kada je kovnica počela radom, nije moguće sa sigurnošću utvrditi. Sigurno je samo da taj rad nije dugo trajao.

 

Bansko je vijeće preko ministra za Hrvatsku, baruna Kulmera, 26. II. 1849. godine obavijestilo centralnu vladu u Beču, da je odredilo da se za potrebe zemlje kuje u Zagrebu sitni srebreni i bakreni novac. Ta je obavijest podnesena dosta kasno, jer je zaključak za kovanje novca donesen još početkom prosinca 1849. godine. No, centralna je vlada odmah reagirala. Ministar Kraus je već 28. II. 1849. godine dao nalog Zahlamtu u Grazu da Banskom vijeću u Zagreb pošalje sitnog novca u krajcarima i sekserima. Ujedno je upozoren i barun Kulmer da se Banskom vijeću ne može priznati pravo na kovanje novca bez naročite dozvole cara, pa se stoga kovanje treba odmah obustaviti. Tako je zagrebačka kovnica prestala raditi zabranom Centralne vlade, a nešto kasnije i samog bana Jelačića, koji se u to doba nalazio s vojskom kod Pešte. Banov nalog o obustavi rada zagrebačke kovnice poslao je u Zagreb njegov provizorni tajnik Ivan Kukuljević Sakcinski te je kov­nica prestala kovanjem novca 12. travnja 1849. godine.

 

Prema izjavi samog upravitelja kovnice Schultza u Zagrebu su se kovale prave srebrene cvancike s carskim natpisom i bakreni križari. Kada je došao nalog da se kovnica zatvori, sve su cvancike salivene natrag u šipke i tako se nije sačuvao niti jedan komad. Križara je bilo podosta iskovano, no, i njih se je moralo saliti natrag u šipke.

 

Nakon što je zabranjeno kovanje novca, u kovnici je kovana srebrena spo­menica bana Jelačića (Jelačićev forint), o čemu je govorio i upravitelj Schultz.

 

Novi upravni sistem u proljeće 1850. godine uvjetovao je preuzimanje bivše Hrvatsko-slavonske glavne blagajne. Prilikom preuzimanja 30. travnja 1850. godi­ne u blagajni je osim znatne količine srebra i bakra u šipkama i pločama bilo i mnogo srebrenih Jelačićevih spomenica kao i 22 (dvadeset dva) komada BAK­RENIH KRIŽARA. O tome je 25. VII. 1850. obaviješteno ministarstvo financija u Beču s napomenom da se u zagrebačkom muzeju nalazi na čuvanju potpuni uređaj bivše zagrebačke kovnice (Walzwerk, Durchstoss, Pragemaschine, Wage, Tiegel, Scheere, Ambos etc). Ministarstvo financija je na to svojom odlukom od 15. svibnja 1851. odnosno 30. studenoga 1857. odredilo da se spomenuti kovnički uređaj pokvari i proda kao staro željezo, zaliha srebra i bakra te KALUPI pošalju bečkoj kovnici, a srebrene Jelačićeve spomenice i bakreni KRIŽARI (ukupno 22 komada) stave na dispoziciju "krunovini hrvatskoj uz naplatu vrijednosti metala". Tom je nalogu udovoljeno pa je KALUP ZAGREBAČKOG KRIŽARA (samo po jedan komad - av. i rv.) tako dospio u ZBIRKU KALUPA BEČKE KOVNICE POD INVENTARNIM BROJEM 1696, u kojoj se i danas nalazi.

 

Od onih dvadeset dva komada KRIŽARA preuzetih za blagajnu C. k. hr-vatsko-slavonskog financijskog zemaljskog ravnateljstva u Zagrebu, DVA SU KO­MADA DAROVANA ARHEOLOŠKOM MUZEJU U ZAGREBU, gdje se i sada nalaze.

 

Da bi se sa sigurnošću moglo utvrditi koji su križari izvorni (originalni), a koji krivotvorine (imitacije), trebalo se dakle uputiti u Beč i utvrditi činjenično stanje. Na našu molbu, iako je to neuobičajeno, iznimno je učinjen otisak tog jedinog poznatog kalupa križara koji se nalazi pod inv. brojem 1696/7 iz 1857. godine. Iz tog otiska je vidljivo:

 

 

Av. - da izvorni križar NEMA CRTICU između slova J i E u riječi JEDAN,

-  da izvorni križar ima TOČKU IZA RIJEČI KRIŽAR.

 

Rv. - da dio matrice (kalupa) na slovima KRALJ u riječi KRALJEVINA nedos­taje. Iz te činjenice možemo zaključiti da je matrica svojedobno bila napukla te da su IZVORNI KRIŽARI KOVANI I S NAPUKLOM MATRICOM. Taj napukli dio matrice kasnije je ili otpao ili bio odstranjen,

-  da je promjer izvornog napuklog križara 26,5 mm.

 

Na temelju prednjih spoznaja možemo zaključiti:

 

IZVORNIM (ORIGINALNIM) KRIŽAREM MOŽE SE DRŽATI SAMO ONAJ, ČIJI OPIS ODGOVARA MATRICI KOJA SE NALAZI U BEČU, A KOJOM JE KRIŽAR BIO KOVAN KAKO DO NAPUKNUĆA MATRICE TA­KO I POSLIJE.

Svi ostali otkovi ma kako bili deklarirani (probni ili drukčije) trebali bi se vjerojatno držati KRIVOTVORINAMA

 

S obzirom da su opisi kao i slike KRIŽARA naročito iz vremena prije prvog svjetskog rata istog izgleda s onima koji se pojavljuju na današnjim aukcijama kao PROBNI otkovi (promjera 26,2 - 26,3 mm, težine oko 9,40 g), možda postoji mogućnost da je za kovanje križara bilo pripremljeno više vrsta matrica, od kojih je svojedobno otkovano po nekoliko PROBNIH OTKOVA, koji se danas nude na aukcijama.

 

Ipak činjenica je da bi se izvornim križarem trebao držati onaj primjerak, koji je istog opisa koji pruža jedina sačuvana matrica deponirana u Beču, odnosno i križar otkovan tom matricom prije nego je napukla.

 

A možemo pretpostaviti da je matrica zbog nedovoljno kvalitetnog čelika opterećena kovanjem najprije proširena za 0,2 mm (od 26,3 na 26,5 mm) i konačno napukla, iako je ta mogućnost malo vjerojatna.

 

 

LITERATURA

1.  Helfert, Oesterr. Munzen und Geldzeichen von den Jahren 1848. u. 1849. Numis. Zeitschrift VI, VII, 1874/75., str. 280 i dalje.

2. Hoffiller, V., Saopćenje u "Obzoru" od 3. X. 1924.

3. Ernst, Eine seltene Kupfermunze aus dem Jahr 1849. Numismat. Zeitschrift, V, 1873., str. 249.

4.  Egger, Kroatischer Kreuzer 1849. Monatsblatt d. Numis. Gesellschaft 1901., Nr. 16/217, str. 215.

5. Rengjeo, Novci i medalje bana Jelačića, Sarajevo, 1931.

6.  Dolenc, /., Nepoznata medalja bana Jelačića, "Obol" br. 37/1985, str. 10-14, Zagreb.

  

 

S U M M A R Y

 

Original strike or counterfeit strike of a križar minted by the Zagreb mint in 1849

 

Because of a lack of coinage, on 1 December 1848 the Croatian Banal Council decided to procure the machinery and tools necessary to mint money in Zagreb. This was done. Silver coins - cvancika, and copper coins - križar, were struck. The government in Vienna did not sanction this move and forbade further minting. After that a sufficient amount of coinage was sent to Croatia from Graz. Thus the short-lived minting of the krizar under Ban Jelačić ended in 1849.

 

Of the 22 coins taken over for the treasury of the Department of Finance in Zagreb, two were presented to the Archaeological Museum in Zagreb, where they are still kept. The rest were cast into ingots, and the dies sent to Vienna.

 

Several specimens of those rare coins have appeared on the market. They differ from each other, and some have been subjected to galvanoplastics. Judging from the print made by the die in Vienna, where it was sent after the mint in Zagreb had been liquidated, the original specimen had a crack on the reverse side, and part of that piece later fell off. The question remains whether there was more than one die.

 

 

 

Ključne riječi: Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, križar, 1849., krivotvorina

Keywords: Triune Kingdom of Croatia, Slavonia and Dalmatia, krizar, 1849, counterfeit

 

 

 

eywords: Online gallery of coins and banknotes, coin images, banknotes images, coin pictures, banknotes pictures, coin photos, banknotes photos, coins, banknotes, croatian coins, croatian baknotes, yugoslavian coins, yugoslavian banknotes, croatia, republic of croatia, kuna, lipa, banica, coin catalog, croatian coin catalog, coin values, money, croatian money, currency, numismatics, numismatic, gold coins, silver coins, commemorative coins, 25 kuna coin, kovani novac, novčanice, novcanice, hrvatske novčanice, hrvatske novcanice, hrvatska, republika hrvatska, kuna, kune, lipa, lipe, banica, katalog, katalog kovanog novca, katalog kovanog novca republike hrvatske, rh, vrijednosti, cijene, numizmatika, zlatnici, srebrnjaci, prigodni novac, prigodne kovanice, münzen, muenzen, kanknoten, kroatische münzen, kroatische banknoten, kroatien, republik kroatien, münzenkatalog, münzenkatalog der republik kroatien, preis, numismatik, goldmünzen, silbermünzen, slovenia, slovenian coins, republic of slovenia, slovenija, slovenski kovanci, republika slovenija, croatia, croatian coins, republic of croatia, hrvatska, hrvatske kovanice, hrvatski kovani novac, bosnia, bosna, bosnia and herzegovina, bosna i hercegovina, kovani novac bosne i hercegovine, bosnian coins, bosnian banknotes, slovenian coins, republic of slovenia, slovenija, slovenski kovanci, serbia, srbija, republika srbija, srpski novac, serbian money, srpski kovani novac, makedonski novac, coins of macedonia, banknotes of macedonia, macedonian coins and banknotes, montenegro, montenegrian coins and banknotes, tolar, tolarjev, tolarja, stotiana, stotinov, dinar, para, dinara, para, suverena, ecu, pobjoy mint, konvertibilna marka, konvertibilnih maraka, konvertibilnih feninga, denar, deni, perper, para, perpera.  Coins Banknotes / Keywords: Online gallery of coins and banknotes, coin images, banknotes images, coin pictures, banknotes pictures, coin photos, banknotes photos, coins, banknotes, croatian coins, croatian baknotes, yugoslavian coins, yugoslavian banknotes, croatia, republic of croatia, kuna, lipa, banica, coin catalog, croatian coin catalog, coin values, money, croatian money, currency, numismatics, numismatic, gold coins, silver coins, commemorative coins, 25 kuna coin, kovani novac, novčanice, novcanice, hrvatske novčanice, hrvatske novcanice, hrvatska, republika hrvatska, kuna, kune, lipa, lipe, banica, katalog, katalog kovanog novca, katalog kovanog novca republike hrvatske, rh, vrijednosti, cijene, numizmatika, zlatnici, srebrnjaci, prigodni novac, prigodne kovanice, münzen, muenzen, kanknoten, kroatische münzen, kroatische banknoten, kroatien, republik kroatien, münzenkatalog, münzenkatalog der republik kroatien, preis, numismatik, goldmünzen, silbermünzen, slovenia, slovenian coins, republic of slovenia, slovenija, slovenski kovanci, republika slovenija, croatia, croatian coins, republic of croatia, hrvatska, hrvatske kovanice, hrvatski kovani novac, bosnia, bosna, bosnia and herzegovina, bosna i hercegovina, kovani novac bosne i hercegovine, bosnian coins, bosnian banknotes, slovenian coins, republic of slovenia, slovenija, slovenski kovanci, serbia, srbija, republika srbija, srpski novac, serbian money, srpski kovani novac, makedonski novac, coins of macedonia, banknotes of macedonia, macedonian coins and banknotes, montenegro, montenegrian coins and banknotes, tolar, tolarjev, tolarja, stotiana, stotinov, dinar, para, dinara, para, suverena, ecu, pobjoy mint, konvertibilna marka, konvertibilnih maraka, konvertibilnih feninga, denar, deni, perper, para, perpera,Online gallery of coins and banknotes, Online galerija kovanog i papirnatog novca, Internet galerija kovanica i novcanica, Online galerie von münzen und banknoten, coin images, slike kovanica, slike kovanog novca, münzenbilder, banknotes images, slike novčanica, slike novcanica, banknotenbilder, coin pictures, slike papirnatog novca, slike papirnog novca, bilder von Münzen, banknotes pictures, kovanice, novčanice, banknoten, coin photos, kovani novac, papirnati novac, münzen, banknotes photos, novcanice, papirni novac, kroatische münzen, coins, hrvatske novcanice, hrvatske novčanice, kroatische banknoten, banknotes, hrvatske kovanice, hrvatski kovani novac