Odlikovanja u svijetu

Odlikovanja, vidljivi znak priznanja za rad, djela ili podvige, izvršene u miru ili ratu, koja, po ocjeni dodjeljivača, zaslužuju javno priznanje i isticanje. Odlikovanja imaju, za razliku od nagrada, prvenstveno moralni značaj, ali u mnogim zemljama nosioci nekih visokih odlikovanja dobivaju i određene privilegije. Svojim simboličnim nazivima, izborom i namjenom, odlikovanja nedvosmisleno odražavaju socijalno-klasni interes onoga tko ih ustanovljuje i dodijeljuje. To potvrđuju i mnogi primjeri djelomičnih izmjena ili potpunog ukidanja starih i ustanovljenja novih odlikovanja u više zemalja i država Evrope i svijeta koje su u svom historijskom razvitku doživljavale manje ili veće društvene promjene ili revolucije. Postoje, uglavnom, dva oblika odlikovanja: medalje (pr. tal. medaglia) i ordeni (pr. lat. ordo: red). Medalje vuku svoje porijeklo još iz antičkog doba, a slične su raznim metalnim ukrasnim predmetima. U rimskoj vojsci takvi nagradni predmeti nazivani su phalerae i bili su dodjeljivani hrabrim i zaslužnim vojnicima. U većini država medalje su odlikovanja, po pravilu, niža po rangu od ordena. Imaju najčešće kružni ili elipsasti oblik, a izrađene su od raznih metalnih legura, katkad i od srebra i zlata, a dosta često su samo posrebrene ili pozlaćene. Nose se obješene na trakama koje se pričvršćuju na grudi.

Ordeni se uvode krajem srednjeg vijeka. Njihov nastanak i naziv u neposrednoj je vezi sa postojanjem raznih viteških i religioznih redova u zemljama zap. Evrope. Pripadnici tih redova imali su pravo da pod određenim uvjetima nose posebne oznake (na odjelu, plaštu, oklopu i si.) i nazivali su se prema nazivima tih oznaka. Za razliku od medalja, ordeni su u većini zemalja brojniji, raznolikiji i kitnjastiji. Oni se također izrađuju od kovina (metala), najčešće plemenitih (srebra i zlata), a mogu biti ukrašeni i dragim kamenjem. Sastoje se iz jednog ili više dijelova. Nose se najčešće na grudima, ali i na lentama (širokim svilenim vrpcama, prebačenim najčešće preko desnog ramena ka lijevom boku) i na ogrlicama ili vrpcama ispod vrata na sredini grudi. Originalna odlikovanja nose se na svečanoj odjeći i u posebno svečanim prilikama. Umjesto njih, u drugim prilikama, mogu se nositi manji, praktičniji znaci koji ih simbolično zamjenjuju. To su: vrpce (lentice), rozete ili minijaturni znaci odlikovanja.

Do XVII st. odlikovanja su vladari dodjeljivali visokom plemstvu. Međutim, u XVIII St., a naročito poslije Francuske revolucije institucija odlikovanja se sve više demokratizira pa se dodjeljivanje odlikovanja sve više počinje uvjetovati stvarnim zaslugama i djelima. Osim podjele odlikovanja na ordene i medalje, u propisima mnogih zemalja postoje podjele na vojna i civilna, na mirnodopska i ratna, kao i na ona koja su namijenjena za domaće ili za strane državljane. Postoje i tzv. "mješovita" odlikovanja koja se mogu dodjeljivati za razne vrste zasluga i domaćima i strancima, kako u miru tako i u ratu. Gotovo u svim državama u kojima postoje odlikovanja, neki ordeni su ustanovljeni u dva ili više stupnjeva (redova). U Evropi se dosta često javljaju ordeni sa pet stupnjeva, a Japan ima ordena sa osam stupnjeva. U nekim državama odlikovana lica plaćaju određene takse za primljeno odlikovanje, a prilikom prijema ordena višeg stupnja vraćaju orden nižeg stupnja. Nije rijetka praksa da su, poslije smrti odlikovane osobe, članovi njegove porodice dužni vratiti negdje sva, a negdje samo određena odlikovanja.

Slika: 1. Orden slona (Danska), 2. Križ Legije časti (Francuska), 3. Indijski dragulj (Indija), 4. Orden krizanteme (Japan), 5. Orden Malteškog viteškog reda. 6. Orden podvezice (Velika Britanija), 7. Orden Lenjina (SSSR), 8. Orden pobjede (SSSR), 9. Orden Legije zaslužnih (SAD), 10. Orden Njemačkog viteškog reda, 11. Orden lava (Nizozemska), 12. Orden za vojničke vrline (Poljska).

 

U većini stranih država postoji više ili manje razvijena institucija odlikovanja. Među njima najveći je broj onih koje imaju odlikovanja i za vojne i za civilne zasluge, kao i za domaće i za strane državljane. Medu najpoznatijim odlikovanjima u stranim zemljama jesu: u Francuskoj — Orden Legije časti (ustanovljen 1802, koji ima 5 redova, a može se dodjeljivati i strancima) i Nacionalni orden zasluga, također sa 5 redova; u Velikoj Britaniji — Orden podvezice (ustanovljen 1348, dodjeljuje se samo uskom krugu visokih zaslužnih ličnosti, prije isključivo visokom plemstvu); svi znaci ovog Ordena moraju se vratiti poslije smrti osobe koja je njime odlikovana; u Danskoj — najviše i najstarije odlikovanje je Orden slona (ustanovljen 1464. i namijenjen za najviše i najzaslužnije domaće i strane ličnosti); u Švedskoj — Orden Serafima (najviše i jedno od najstarijih odlikovanja — iz 1748); u Sovjetskom Savezu — najpoznatija odlikovanja jesu: Orden crvene zastave (ustanovljen 1918), Orden Lenjina (ustanovljen 1930), Medalja "zlatna zvijezda", namijenjena nosiocima počasnog zvanja "Heroj Sovjetskog Saveza", Medalja "srp i čekić" (ustanovljena 1940), za nosioce počasnog zvanja "Heroj socijalističkog rada", Orden pobjede (ustanovljen 1943) itd. Sva ova odlikovanja mogu se dodijeliti i stranim državljanima i imaju samo po jedan red; u Poljskoj — Orden preporoda Poljske (ustanovljen 1921, obnovljen 1944), Orden Grunaldovog križa (ustanovljen 1944), a najstarije odlikovanje je Orden za vojne zasluge (ustanovljen 1792, obnovljen 1919. i 1944); u SAD — postoje odlikovanja samo za vojne zasluge; najpoznatije je Medalja časti, ustanovljena 1861. za mornaricu, a 1862. i za kopnenu vojsku; u Japanu — najviše odlikovanje je Najviši orden krizanteme, a Orden izlazećeg sunca, Orden svete riznice i još neki imaju po 8 redova; u Egiptu — najpoznatiji je Orden Nila, u Tunisu i Gvineji — Orden nezavisnosti, u Meksiku — Orden Aztečkog orla, u Boliviji Orden Andskog orla itd.

Do XVII st. odlikovanja su vladari dodjeljivali visokom plemstvu. Međutim, u XVIII St., a naročito poslije Francuske revolucije institucija odlikovanja se sve više demokratizira pa se dodjeljivanje odlikovanja sve više počinje uvjetovati stvarnim zaslugama i djelima. Osim podjele odlikovanja na ordene i medalje, u propisima mnogih zemalja postoje podjele na vojna i civilna, na mirnodopska i ratna, kao i na ona koja su namijenjena za domaće ili za strane državljane. Postoje i tzv. "mješovita" odlikovanja koja se mogu dodjeljivati za razne vrste zasluga i domaćima i strancima, kako u miru tako i u ratu. Gotovo u svim državama u kojima postoje odlikovanja, neki ordeni su ustanovljeni u dva ili više stupnjeva (redova). U Evropi se dosta često javljaju ordeni sa pet stupnjeva, a Japan ima ordena sa osam stupnjeva. U nekim državama odlikovana lica plaćaju određene takse za primljeno odlikovanje, a prilikom prijema ordena višeg stupnja vraćaju orden nižeg stupnja. Nije rijetka praksa da su, poslije smrti odlikovane osobe, članovi njegove porodice dužni vratiti negdje sva, a negdje samo određena odlikovanja.

Izvor: Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1980.

Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja i značaka
Otkup ordenja i drugih odlikovanja - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr